Sjeverni otoci

Preporučene rute za jedrenje jadranskim otocima podijelili smo na sjevernu i južnu, a na vama je da odlučite na koju stranu želite krenuti.

U neposrednoj blizini Zadra smjestio se Ugljan, naše prvo odredište sjeverne rute, uz koji plovimo kanalom na sjever iz Sukošana. Ugljan spada među veće jadranske otoke, a na njemu se smjestilo nekoliko mjesta kao i manjih zaselaka. Najveće mjesto na otoku je istoimeni Ugljan na sjeverozapadnom dijelu otoka. U okolici se nalazi nekoliko lijepih pješčanih plaža koje preporučamo za kupanje, a prenoćiti možete u Mulinama.

Nešto sjevernije nailazimo na skup otoka koji se sastoji se od Silbe, Oliba, Premude, Ista, Škarde, Molata i brojnih drugih otočića, a stvaraju mali arhipelag u trokutu između Kvarnera i Lošinja, otvorene morske pučine i većih nastanjenih zadarskih otoka. Netaknute uvale te čisto i kristalno more pravi su raj za sve jedriličare i ljubitelje ribolova. Ništa manje nije bogat niti podvodni svijet koji nudi prekrasno blago flore i faune, te ostatke potopljenih brodova. Zbog njegove razvedenosti, na otoku Molatu nastala su čak tri naselja, dok se na ostalim otocima nalazi po jedno mjesto. Na Molatu na cesti koja spaja otočka mjesta možete možda još i naići na pokoji automobil, dok drugi otoci pružaju sliku svijeta iz prošlih vremena. Silba je najnapučenija, pa vas može zabaviti svojom ljetnom živošću, a na ostalim otocima užitak ćete pronaći u tišinama njihovih uvala, te restoranima i konobama s vrhunskim lokalnim specijalitetima.

Ilovik je najjužniji nastanjeni otok lošinjskog otočja, s istoimenim ribarskim mjestom, a obala mu je sa svih strana lako pristupačna, s mnogo pitomih uvala, pa svakako preporučamo da ga posjetite na putu prema Malom Lošinju. Najveće naselje na Malom Lošinju, a ujedno i najveći otočni grad na Jadranu sa 7.000 stanovnika, je istoimeni gradić smješten s južne strane lošinjskog zaljeva koji je zahvaljujući svom položaju postao značajno pomorsko i trgovačko, a danas i turističko središte.

Oko 13NM sjeverozapadno od Malog Lošinja smjestio se otok Unije, još jedan biser za sve one koji žele izbjeći turističku vrevu i gužvu na kojem vrijeme kao da je stalo. Sjeverna i istočna strana otoka strme su i kamenite, obrasle zelenilom crnike, dok su južna i zapadna strana ravnije i tvore zaljev u kojem se nalazi jedino mjesto na otoku.

Ako ste već doplovili do Unija, svakako savjetujemo da krenete dalje na sjever i posjetite Brijune. Otočje je proglašeno nacionalnim parkom 1983. godine, a još davne 1945. tadašnji predsjednik Tito ga je učinio svojom ljetnom rezidencijom. Ljepotu ovog otočja riječima je teško opisati, pa je najbolje da ju sami doživite uživo.

Dio naše sjeverne rute je i otok Rab kojega su još stari Rimljani nazivali sretnim otokom. Sa svojih 30ak pješčanih plaža i mnogim malim slikovitim uvalama, također je izuzetno zanimljiv nautičarima. Lijepe uvale za dnevno sidrenje i rekreaciju, brojni mali otočići te povoljni vjetrovi koji ovdje prevladavaju razlog su što vode oko otoka ljeti privlače velik broj jedriličara.

Za kraj nam na samom povratku preostaje Dugi Otok koji je sedmi najveći otok u Jadranskom moru i najveći zadarski otok s oko 2.000 stanovnika. Njegovo administrativno središte i najrazvijenije mjesto su Sali, a otok je prije svega destinacija za goste koji žele provesti ljetovanje u miru i netaknutoj prirodi. Većina plaža na Dugom Otoku je stjenovita, ali tu su i šljunčane i pješčane plaže poput Sakaruna I Velog rata u nenaseljenim uvalama gdje se i u glavnoj sezoni može pronaći mjesto na kojem ćete biti sami.

Blizina parka prirode Telašćica je dodatna atrakcija za jedriličare koju se svakako isplati pogledati, a nacionalni park Kornati bez pretjerivanja jedno je najzanimljivijih područja za jedrenje u Hrvatskoj, a više o njemu pročitajte ovdje.